|
Za potrebe uspešne organizacije i sprovođenja nastave
iz oblasti fizičkog i telesnog vaspitanja školske omladine
sprovedena je detaljna analiza odgovarajuće domaće i
svetske regulative za izradu polaznih osnova za formiranje
projektnog programa za izgradnju tipskih školskih fiskulturnih
dvorana. Izdvojena su dva osnovna tipa objekata:
- Fiskulturna dvorana
- Sportska dvorana
Fiskulturna dvorana treba da zadovolji osnovne potrebe
telesnog odgoja učenika tokom cele godine na nivou sale
dimenzionisane prema uslovima za organizaciju košarkaških
takmičenja. Takva sala omogućuje izvođenje vežbi iz
oblasti svih borilačkih sportova najvećeg broja disciplina
dvoranske atletike i punu organizaciju sportskih igara
odbojke i košarke.
Sportska dvorana ima dimenzije rukometnog igrališta
i na taj način omogućuje organizaciju i odvijanje svih
aktivnosti na nivou malih sportova, dvoranske atletike
i svih vidova borilačkih sportova. Predviđena je za
paralelno odvijanje nastave dve grupe učenika, jer je
moguća njena podela na dve paralelne akivne i nezavisne
zone, kako je u programu i naznačeno.
Predloženim projektnim uslovima predviđeno je da
obe sale imaju srazmerno malo gledalište, što im omogućuje
organizaciju sportskih međuškolskih aktivnosti i
manjih gradskih ili međugradskih takmičenja
sportske omladine.
Posebna pažnja je posvećena ekonomičnosti gradnje,
čiji se kvaliteti kriju u formiranju tipskih rešenja
konstrukcije objekta. Iskustva stečena gradnjom više
od dvadeset školskih i školsko-gradskih sportskih obejekata,
kakve su izgrađene u Kaću, Kostolcu, Novom Sadu, Inđiji,
Adi, Kosjeriću, Mojkovcu, Vladičinom Hanu, Ćupriji,
Radincu, Loznici i u nekim drugim gradovima na Balkanu,
su garancija da se problem nedovoljnog prostora za permanentni
telesni i fizički odgoj školske omladine može rešavati
na veoma racionalan način, čak i u uslovima značajne
recesije, koja nas je zadesila.
Iz navedenih ekonomskih razloga program školskih fiskulturnih
dvorana proširen je u smislu upotrebe i na osobe koje
rekreativno žele da se bave sportom. Uglavnom se sprovela
ekonomska saradnja između investitora dvorana koji su
finansirali radove i škola koje su posedovale otvorene
terene, tako da i đaci i rekreativci koriste isti prostor,
samo u različitim terminima.
Ovakve dvorane dozvoljavaju pripremu, razvoj i takmičarsku
organizaciju svih vrsta malih sportova, osim rukometa,
a uključujući mali fudbal i tenis, kao i odvijanje svih
oblika rekreacije. Volumen objekta je definisan iz uslova
smeštaja borilišta dimenzija širine 18.00 m i dužine
od 36.00 - 44.00 m, sa maksimalnom visinom od 8.90 m,
što omogućuje organizaciju zvaničnih sportskih takmičenja
u malom fudbalu i svim drugim individualnim i kolektivnim
borilačkim sportovima. Sa druge strane, dvorana se može
koristiti i za organizaciju kulturno - umetničkih manifestacija,
posebnih filmskih projekcija, pozorišnih prestava tipa
total teatra, muzičkih koncerata, do organizacije javnih
skupova i organizacije posebnih svečanosti sa većim
brojem učesnika i gostiju.
Osnovni konstruktivni sistem sportske dvorane je predvidjen
u tehnici Lakih Krovnih Vezača. Tom tehnikom je
projektovan i izveden veliki broj sportskih i drugih
objekata na prostorima Republike Srbije i Crne Gore
i prostorima bivše Jugoslavije, a ona se odlikuje veoma
velikom ekonomičnošću, fleksibilnošću, posebnim
dizajnom i izuzetnim stepenom funkcionalnosti.
Projektant se, dakle, usredsredio punom pažnjom ka
oblikovanju dvorane iz uslova funkcije, arhitektonskog
izraza i ekonomskih pokazatelja. Iz tih razloga krovni
pokrivač hale je tenda - visokootporna plastificirana
tkanina, koja se razvalači preko LKV nosača
i na kalkanskim stranama spušta do zakrivljene parapetne
betonske grede, a na podužnim stranama vezuje za prihvatnicu
- podužni LKV rešetkasti nosač. Takav podužni LKV
nosač se koristi i za prihvatanje dela tende koja
ima ulogu podužnih zavesastih fasadnih zidova. Pomeranjem
ovih delova fasadne tende omogućuje se intenzivno
poprečno provetravanje objekta u letnjem periodu.
LKV konstrukcija, sistema dvozglobnog rešetkastog
poligonalnog luka, je sračunata i dimenzionisana da
nosi sva stalna i klimatska opterećenja propisana za
lokaciju objekta. Drvena konstrukcija je zaštićena trostrukim
premazom protiv gljivica, bakterija i vlage u tonu prema
zahtevu naručioca.
Rasveta mora biti projektovana iz uslova zadovoljenja
potreba odvijanja sportskih i drugih manifestacija.
Preporučuje se grejanje gasom koje ima dvojaku ulogu:
da obezbedi potrebnu minimalnu temperaturu vazduha i
da smanji stepen prisutne kondenzacije vodene pare po
donjoj površini tende.
|
|

.: Šatorasta
LKV dvorana u fazi gradnje

.: Šatorasta
LKV dvorana za mali fudbal

.: Dvorana
u fazi korišćenja

.: Spoljni izgled šatoraste LKV dvorane
|